Proteklog vikenda u Ekološkom centru Radulovački održan je sastanak Mreže žena za prirodu i životnu sredinu. Dvadeset aktivistkinja okupilo se tim povodom na inicijativu Prava na vodu u Sremskim Karlovcima 9. i 10. jula. Glavni program skupa bio je fokusiran na edukativne sesije, prema potrebama koje su same aktivistkinje naznačile na prethodnom sastanku uživo u Kraljevu. Podsetimo, mrežu žena osnovale su jesenas aktivistkinje iz različitih krajeva Srbije, motivisane potrebom za afirmacijom uloge žena u zaštiti prirode i potrebom za solidarnim i udruženim otporom narastajućim pritiscima koje trpe borci za životnu sredinu, a žene naročito. Sastanku su ovoga puta prisustvovale predstavnice žena iz Kraljeva, Temske, Beograda, Arilja, Kragujevca i međunarodne omladinske mreže mladih zelenih organzacija CDN.
Potrebu za naročitim ohrabrivanjem i zaštitom žena koje se bave aktivizmom stvara specifičnost položaja i pritisaka koje one trpe. Žene itekao doprinose borbi za životnu sredinu, ali su manje vidljive. U posledice pritisaka i napada uz narušavanje ugleda i duševnog mira, spada i obeshrabrivanje žena od učešća u javnom životu. Pored toga nije retko da se i u pokretima za zaštitu životne sredine primenjuje konzervativna podela uloga: kada se uključe u aktivnosti za zaštitu životne sredine, žene zato češće ostaju u nevidljivim ulogama održavanja organizacija, dok ređe imaju prilike da zauzmu liderske uloge, a teže se osmeljuju i da budu glasnogovornice. Žene češće nego muškarci trpe različite oblike vređanja po osnovi fizičkog izgleda, koje za cilj imaju zastrašivanje i ponižavanje. One koje su aktivne u javnoj sferi su naročito izložene ovakvom targetiranju jer ih učešće u skupovima, protestima i diskusijama čini poznatim licima i lakšim “metama”. Jedan od metoda za prevenciju pritisaka je udruživanje. Pojedinačno, sve borkinje i borci za zaštitu životne sredine i društvene promene su daleko slabiji i nezaštićeniji od finansijske i političke moći kojoj se suprotstavljaju. Njihova snaga i sigurnost je u jedinstvu i solidarnosti. U grupama i mrežama se, takođe, mogu razvijati prakse brige i podrške koje pomažu članicama i članovima da postanu otporniji na pritiske.
Prvi deo sastanka Mreže žena za prirodu i životnu sredinu obuhvatao je neformalno druženje, razmenu iskustava i mišljenja o metodima organizovanja i konkretnim problemima sa kojima se aktivistkinje sreću u radu. Centralni deo bio je fokusiran na edukatvne sesije sa gošćama predavačicama, a na samom kraju ostavljeno je vremena za dogovor o strukturi i nastavku funkcionisanja mreže.
![](https://polekol.org/wp-content/uploads/2022/10/img-20210710-104843-01.jpeg)
Na prvoj edukativnoj sesiji predavačica Tijana Ljubenović iz Mladih istraživača Srbije približila nam je pojam integralnog upravljanja prirodnim dobrima. Integralno upravljanje je često korišćeni koncept za koji ostaje nejasno šta u praksi podrazumeva. Njegove osnovne karakteristike su donošenje odluka koncenzusom i/ili kompromisom, obraćajući pažnju na potrebe svih učesnika i vodeći računa o uticaju, kako bi upravljanje nekim resursom bilo efikasno, nelinearno i zadovoljilo ekološke, ekonomske i društvene aspekte. Kroz interaktivnu diskusiju i praktične primere, na jednostavan način prikazan je koncept integralnog upravljanja prirodnim resursima.
U borbama za zaštitu životne sredine ženski glasovi se nalaze u manjini, iako one u podjednakim brojevima čine aktivističko telo. Zato je druga radionica imala za temu javni nastup, sa ciljem da podrži vidljivost i ohrabri glas žena u javnosti. Predavačica Nataša Jančić iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije ponudila je smernice učesnicama kako bi što bolje iskoristile prilike kada mogu da se obrate javnosti i kako bi se lakše i sa više sigurnosti odlučile na javni nastup. Prisutne su aktivno učestvovale i ponudile i svoja iskustva kako prilagoditi sadržaj, dikciju ili pojavu, i ostale veštine dobrog javnog nastupa.
U okviru edukativnih sesija, govorilo se i o važnosti društvenih mreža u društvenim promenama. Predavačica Maša Milutinović, ekspertkinja za onlajn marketing ponudila je praktične primere i alate, te načine razmišljanja koji nam mogu pomoći da čak i sa ograničenim resursima naše poruke, kampanje i aktivnosti budu vidljive što većem broju ljudi, a pre svega relevantne za odabranu ciljnu grupu.
Poslednji deo sastanka posvećen je pitanjima strukture i nastavka rada Mreže. Dogovoreno je da se nastavi sa edukativnim sadržajima, kao i da se sastavi dokument o strateškom okviru delovanja. Pravo na vodu kao inicijativa želi da nastavi rad na Mreži, no radi održivosti i rasta, dogovoreno je da se koordinacija delegira među članicama u naredna tri meseca, kada bi trebalo dogovoriti i sledeći sastanak. Radi potrebe održavanja komunikacije, pisanje dokumenta i sazivanje sledećeg sastanka izglasano je inicijalno koordinaciono telo sa pet članica iz različitih organizacija: Zorica Skakun (KANA), Nataša Gligorijević (Centar za održivi razvoj Srbije), Dragana Katić (Trash Hero), Iva Marković (Polekol) i Marija Simić Savić (Ekomar).