Potočni rak i građani Prijepolja od aprila 2023. godine čekaju proglašenje sliva Ratajske reke za zaštićeno prirodno dobro. Tom prilikom je 800 građana i 16 udruženja potpisalo peticiju protiv izgradnje male hidroelektrane (MHE) „Velika Ploča“ na pomenutoj reci i zahtevalo njenu zaštitu. Iako su istraživanja Zavoda za zaštitu prirode Srbije u cilju zaštite započeta, to nije sprečilo investitora da pribavi novu energetsku dozvolu i nastavi svoje aktivnosti koje su i suprotnosti sa ciljevima zaštite reke i voljom meštana.
Stručnjaci su još početkom 2023. utvrdili da Ratajska reka predstavlja važno stanište za strogo zaštićene vrste, poput potočnog raka, grčke žabe, peša i pastrmke, dok lokalno stanovništvo koristi ovu vodu za piće i navodnjavanje. Uprkos ovim činjenicama, planovi za izgradnju MHE i dalje stoje u Prostornom planu opštine Prijepolje, iako su građani jasno izrazili protivljenje kroz peticiju i niz javno i jasno iznetih zahteva za zabranu.
Inicijativu za zaštitu Ratajske, pored meštana sela Ratajska, Ravne i građana Prijepolja, podržao je i jedan potočni rak koji poziva sve da krenu za njim u odbranu njegovog vekovnog virišta i započinje bujicu na dahije.
O kakvom pozivu se ovde radi?
Član inicijative Pravo na vodu i pravnik organizacije za političku ekologiju Polekol, Strahinja Macić, napisao je epske stihove i poput drevnih guslara ispevao ono što je potočnom raku na duši i kroz svoje stihove pozvao sve građane Srbije da podrže zaštitu Ratajske reke i strogo zaštićenog potočnog raka.
POČETAK BUJICE NA DAHIJE
U danima kad na Ratajsku
investitori udariše,
Kad bijahu došli dani
da ne bude rijeke više,
Planu Rak kao munja,
poleće mu klještoruka,
a dva oka ko strijele
sijevnuše u potočnog hajduka.
I pod kamen svoj troktolitski
sa mislima teškim ode.
Jeknu kao lav ranjeni,
zar da reka ostane bez vode?!
Nepravda ga peče, boli;
ne da Rak da ostane
bez staništa koje voli!
Pa u ljutnji gusle zgrabi,
odjeknuše tanke strune,
kliknu Rak kao soko,
pa se majkom, Ćetnom, kune
da će poći u grad Prijepolje,
sam, bez ikog, istog dana,
i na megdan pozvat silnog
graditelja grdnih brana.
Baci gusle, uzja maticu,
preko Lima pređe vode,
i u gnjevu pomamnome
preko polja gradu ode.
Kao što mu dolikuje,
bira najveće izjelice;
na najtvrđe birokratske ide šance,
na najljuće gradske zlice.
Dolasku se iznenadnom
obradova investitor.
„Otkud jutros, Račiću?“
veselijim glasom reče.
„Primamo te objeručke,
Ratajska će kroz cijevi da teče,
stazu ćemo ti izgraditi,
životu ti, harambašo,
vjeruj, neće ništa biti!“
Planu Rak: „Dosta više!
Ne budali bez potrebe;
ja sam doša, investitore,
da na megdan zovem tebe!“
Te riječi kao munja
pogodiše investitora.
Preblijede pred Rakom
iz junačke Karoševine,
jer je znao da od klješta
njegovih se lako gine.
Ne smje megdan da prihvati,
prepade se svojoj glavi,
a na slavu i budućnost
brane svoje zaboravi.
Ove epske stihove slikom, glasom i muzikom dočarava kreativni tim koji čine rediteljka i montažerka Tijana Petrović, glasovni glumci i muzika Gala Šalipur i Fedor Đorović.
Ko je potočni rak koji srčano poziva na odbranu Ratajske reke?
Potočni rak (Austropotamobius torrentium) strogo je zaštićena vrsta u Srbiji i važan indikator čiste vode. Nastanjuje hladne, bistre potoke i reke sa šljunkovitim i kamenitim dnom, ali mu opstanak ugrožavaju zagađenje, izgradnja mini hidroelektrana i druge invazivne vrste rakova. Ova vrsta igra ključnu ulogu u ekosistemu jer doprinosi razgradnji organske materije i održavanju ekološke ravnoteže. Preduslov za zaštitu ove vrste je očuvanje prirodnih vodotokova popu Ratajske reke.
Udruženje građana Polekol, inicijative Pravo na vodu i Zaštitimo reke Prijepolja su nepokolebljive u nameri da zajedno sa građanima zaštite reke Prijepolja za prirodu i ljude, te apeluju na Skupštinu opštine Prijepolje da donese Odluku o zabrani izgradnje MHE na teritoriji ove opštine, kao i na Zavod za zaštitu prirode Srbije i Ministarstvo zaštite životne sredine da bez odlaganja proglase sliv Ratajske reke zaštićenim.