Tribina u Arilju: Brana Svračkovo – spas ili pretnja?
Prva javna tribina pod nazivom „Brana Svračkovo – spas ili pretnja?“, u organizaciji Društva za zaštitu Rzava „Rzavljani“, održana je u oktobru u Arilju. Cilj tribine bio je da se…
Prva javna tribina pod nazivom „Brana Svračkovo – spas ili pretnja?“, u organizaciji Društva za zaštitu Rzava „Rzavljani“, održana je u oktobru u Arilju. Cilj tribine bio je da se…
Svetski dan žena sa sela obeležava se 15. oktobra i povodom njega održan je panel UN organizacije za hrana i poljoprivredu u Sjenici, sa predstavnicima institucija i aktivistkinjama, od kojih je ispred Polekola govorila Miroslava Nikolić.
Kada govorimo o aktuelnoj borbi između Vlade u Srbiji i lobista i aktivista i značajnog dela javnosti u pogledu projekta eksploatacije litijuma, građani su na ulici jer ih institucije nisu…
Na tribini „Umetnost otpora“, koju je organizovao Centar za devojke iz Niša, Miroslava Nikolić govorila je ispred organizacije za političku ekologiju Polekol. Zajedno sa aktivistkinjom Marijom Srdić iz Novog Sada i aktivistima Karton revolucije iz Bosne i Hercegovine, Adijem Selmanom i Nedimom Musićem, podelila je iskustva o tome kako je započela svoj aktivizam, šta je motiviše da u njemu istraje, sa kakvim se preprekama suočavaju aktivisti, kako ih prevazilaze i koje su trenutne borbe koje vode, kako na lokalnom, tako i na regionalnom nivou.
Od 5. do 7. septembra, na Kopaoniku se okupilo četrdeset žena, članica Mreže žena za prirodu i životnu sredinu, povodom trodnevnog seminara „Žedne pravde – Ženski glas za vodu“. Tema je bila više nego aktuelna: pravo na vodu, klimatske promene i lokalne borbe za očuvanje prirodnih resursa.
Predložene izmene Krivičnog zakonika opasno šire krivičnu represiju: kriminalizuju tipične protestne taktike poput blokade puteva i time ugrožavaju pravo na mirno okupljanje; uvode neprecizno krivično delo objavljivanja materijala koje se lako može proizvoljno primeniti na novinare, aktiviste i građane; rizikuju da ozbiljna dela silovanja budu prekvalifikovana u blažu kategoriju „polnog odnosa bez pristanka“, suprotno duhu Istanbulske konvencije i na štetu žrtava; a definicijom „zlonamernog računarskog programa“ napuštaju objektivne kriterijume i uvode dokazivanje subjektivne namere, narušavajući pravnu sigurnost.