Voda za mir: Evropski pokret za vode protiv deregulacije, privatizacije i militarizacije

Od 5. do 7. decembra 2025. godine u Đironi je održan godišnji sastanak Evropskog pokreta za vode (European Water Movement – EWM), na kojem su, između ostalih, učestvovale Iva Marković, Žaklina Živković i Nikolina Bjeković iz organizacije Polekol i inicijative Pravo na vodu, članice Evropskog pokreta za vode. Tokom sastanka održan je niz tematskih razgovora i radionica posvećenih evropskim politikama upravljanja vodama, pritiscima na vodna dobra i društvenim odgovorima na aktuelne procese deregulacije, a tom prilikom je usvojena i zajednička deklaracija EWM-a.

U okviru programa organizovan je i javni događaj na kojem je govorila Iva Marković zajedno sa Specijalnim izvestiocem Ujedinjenih nacija za ljudska prava na vodu i sanitaciju, Pedrom Arojom, a delegacija je posetila i Katalonski institut za istraživanje voda (ICRA).

Tom prilikom usvojena je i zajednička deklaracija:

Godišnji sastanak Evropskog pokreta za vode (European Water Movement) 2025. godine održan je u kritičnom trenutku, obeleženom procesima deregulacije koje promoviše Evropska komisija, rastućim pritiskom na vodne resurse i sve češćom učestalošću dugotrajnih suša i poplava. Ove okolnosti se poklapaju sa ključnom pripremnom godinom za treću Svetsku konferenciju UN o vodama (decembar 2026), gde će države članice morati da definišu svoje stavove i obaveze.

Ovaj scenario je dodatno komplikovan usponom političkih snaga krajnje desnice širom Evrope, što pokreće deregulaciju i ugrožava osnovna prava kao što je univerzalni pristup vodi, priznato od strane Generalne skupštine UN i utvrđeno u Direktivi o vodi za piće.

U tom kontekstu, sastanak u Đironi ponudio je platformu za analizu uticaja evropskih politika na upravljanje vodama i za razvoj strategija za odbranu vode kao zajedničkog i osnovnog ljudskog prava. Događaj je okupio međunarodne, evropske i nacionalne stručnjake, koji su pružili kritičke i rigorozne uvide u aktuelne izazove vezane za vodu. 

Tokom sastanka u Đironi, održanog od 5. do 7. decembra, Evropski pokret za vodu (EWM) izrazio je ozbiljnu zabrinutost u vezi sa negativnim posledicama revizije Okvirne direktive o vodama (WFD) koju je Evropska komisija najavila 10. decembra 2025. godine, tvrdeći da je to prepreka za izdavanje dozvola za projekte poput rudarskih projekata. Jedan od glavnih ciljeva sastanka bio je analiza predložene deregulacije zakonodavstva EU u vezi sa vodom, kako u pogledu izmena zakona, tako i mehanizama finansiranja. 

Prema oceni članova EWM-a, slabljenje ovog zajedničkog pravnog okvira eliminisalo bi svaku garanciju održavanja ekološkog i hemijskog statusa vodnih tela širom EU. WFD je kamen temeljac evropske politike o vodama, pa EWM poziva članove Evropskog parlamenta da brane Direktivu i njene trenutne standarde. Organizacije iz Katalonije podsetile su da je WFD bila ključna za poboljšanje statusa očuvanja reka i vodonosnih slojeva.

Potencijalna revizija WFD je najavljena samo nekoliko godina nakon što Komisija u njenoj evaluaciji zaključila da je Direktiva „prikladna svrsi“ i neophodna za ispunjavanje zajedničkih ciljeva u vezi sa zaštitom vode i zdravlja.

Pored toga, kontinuirani zamah ponovnog naoružavanja i remilitarizacije koji su pokrenule evropske institucije je prioritetno pitanje. Takav razvoj događaja otvara pitanja i o budžetskim prioritetima politike EU i o njihovom uticaju na životnu sredinu i učešće javnosti: ovim se rizikuje da  aktuelni budžetski prioriteti prevladaju sva druga pitanja, uključujući i vodu, i da se potkopaju bi, smanjio ili ponište dosadašnji zaključci o očuvanju vodnih resursa, merama protiv zagađenja i uništavanja ekosistema uopšte, sa argumentom da aktuečni prioriteti predstavljaju „preovlađujući javni interes“.

EWM takođe osuđuje bestidno agresivno vršenje uticaja na Evropsku komisiju i Parlament od strane EU rudarskih i industrijskih lobija, koji pokušavaju da obezbede prioritet privatnim kratkoročnim ekonomskim interesima nad pravom na zdravu životnu sredinu i zdravljem ljudi u Evropi.Komisija je više puta izrazila svoju podršku ljudskom pravu na vodu i higijenu, nakon skoro dva miliona potpisa prikupljenih za prvu Evropsku građansku inicijativu (ECI Right2Water) 2013. godine, ali njeni nedavni postupci direktno protivreče ovim obavezama.

EWM još jednom iskazuje svoje protivljenje aktuelnoj politici evropskih institucija koja snažno podržava komodifikaciju i finansijsku valorizaciju prirodnih dobara, uključujući i vodu, zajedno sa privatnim finansiranjem i sve većom ulogom krupnog kapitala u upravljanju vodnim ciklusom i resursima. Ove politike su potpuno suprotne osnovnim principima EWM-a, prema kojima je voda jedno od zajedničkih dobara koja ne treba da bude moguće komodifikovati i nad kojima treba da se uspostavi javno, demokratsko, participativno upravljanje na nivou lokalnih samouprava.

Smernice ka prirodnim kreditima (Roadmap towards Nature Credits) koje je Evropska komisija objavila u julu 2025. godine, sa ciljem privlačenja privatnih investicija za zaštitu prirode, predstavljaju još jedan znak da Evropska unija nema ambiciju da se promeni status kvo u kom zagađivači mogu dodatno profitirati od svojih štetnih aktivnosti umesto da pređu na smislene održive prakse.

S obzirom na to da su obeležja politika koje trenutno sprovode evropske i međunarodne institucije militarizacija i privatizacija prirodne imovine, polje delovanja za društvene pokrete se sužava. U tom kontekstu, društveni subjekti, a posebno EWM, treba da deluju na više nivoa:

  • Prema zvaničnim institucijama: u vidu zvanične javne deklaracije i komunikaciranja stava EWM protiv militarističkih i privatizacionih politika, EWM je veoma sklon da sarađuje sa lokalnim i institucijama EU kako bi se nastavila da se garantuje zaštita vode i života uopšte.
  • U društvenom kontekstu: potrebni su masovna mobilizacija i borbe, uključujući koordinaciju i solidarnost između različitih društvenopolitičkih konteksta. EWM će, zajedno sa drugim društvenim platformama, javno podržati grassroots inicijative, posebno kampanju „Zaustavite ponovno naoružavanje Evrope“. U međuvremenu, gde je to izvodljivo, EWM bi mogao da apeluje na institucije za ljudska prava protiv politika koje su neprijateljski nastrojene prema grassroots inicijativama. EWM posebno izražava solidarnost sa apelom Italijanskog foruma za vodu, upućenim Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima (EKLJP), protiv zakonodavnog projekta italijanske vlade koji ima za cilj da isključi javne operatere iz upravljanja vodovodnim uslugama. EWM ispoljava solidarnost  i za druge teritorijalne borbe, uključujući organizovanje protiv rudarskih projekata koji prete da ugroze očuvanje vodnih resursa na Balkanu.

Tokom sastanka u Đironi, organizacije iz Španije, Francuske, Italije, Holandije, Nemačke, Grčke, Bosne i Hercegovine, Belgije i Srbije složile su se da odbrana Direktive o vodi mora biti glavni prioritet za 2026. godinu. Sastanku su prisustvovali i predstavnici javnih upravljača, lokalnih vlasti i Specijalni izvestilac UN za ljudska prava na vodu i sanitaciju.

EWM se obavezuje da će pažljivo pratiti sva dešavanja u vezi sa normama EU o vodi (Ramka o vodi, Direktiva o vodi za vodu, Upravljanje odvodnjavanjem vodenih gasova itd.), pažljivo prateći sprovođenje i implementaciju i predviđa potencijalne intervencije, gde je to potrebno, kako bi se garantovalo očuvanje vodnih resursa u količini i kvalitetu, posebno u kontekstu sve veće pretnje od nestašice vode. 

EWM ponovo ističe važnost isplativih rešenja zasnovanih na prirodi za suočavanje sa uticajima ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja kao što su poplave, požari ili suše.

EWM takođe ponavlja da postoji hitna potrebu da se reaguje na pritisak lobija koji imaju za cilj ublažavanje postojećih pravila, posebno u vezi sa: blažim ograničenjima i restrikcijama nekih zagađivača (mikroplastika, pesticidi, teški metali itd.); kašnjenjem u sprovođenju odredbi; pokušajima, u slučaju zagađenja, da se troškovi naplate zajednici umesto da za plaćanje bude odgovoran zagađivač.

EWM poziva institucije EU da budu transparentne, da deluju u skladu sa opštim interesom, a ne u korist nekolicine, da poštuju vladavinu prava i da, u skladu sa principom prevencije, brane demokratiju i da se bore protiv bilo kog oblika korupcije, bilo materijalne ili intelektualne. 

Voda za mir! Voda je univerzalno dobro i ne sme biti izložena privatizaciji, komodifikaciji i finansijalizaciji.

Upravljanje treba da bude transparentno, javno, participativno i inkluzivno. Solidarnost između ljudi i zajednica koje se bore u odbrani ljudskih i životnih prava!

Zaustavite program ReArm Europe!